Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.

Sustav prostornog uređenja čine subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praćenje stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja te uređenje građevinskog zemljišta.

Prostornim uređenjem se ostvaruju pretpostavke za unapređenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom planiranju.

Gradnja u smislu ovoga Zakona smatra se projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina koji se obavljaju prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tihzakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Za download cijelog zakona kliknite ovdje.


Ministarstvo pravosuđa dostavilo je svim Općinskim sudovima u Hrvatskoj objašnjenje pojedinih odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji te Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim građevinama (NN 90/11) što ga je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Stupanjem na snagu ova dva Zakona pojavila su se u pojedinim zemljišno-knjižnim odjelima određena pitanja u vezi s upisom građevina u zemljišne knjige i uknjižbom prava vlasništva na zgradama.

Kako ona proizlaze iz nerazumijevanja dijela zakonskih odredbi, Ministarstvo je temeljem zaključka sastanka održanog 22. rujna u Ministarstvu pravosuđa na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva pravosuđa, Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu i Državne geodetske uprave izradilo pojašnjenje koje bi se trebalo koristiti prilikom donošenja odluka u zemljišno-knjižnom postupku.

Potpuno je krivo tumačenje da se odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji tj. njegovom najnovijom izmjenom iz kolovoza ove godine svaka građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe da je priložen akt za njezinu upotrebu smatra nezakonitom te da se suprotno mora dokazivati. Zabilježba u zemljišnoj knjizi da je za građevinu priložen akt za njezinu uporabu, kao niti postojanje samog akta za uporabu građevine, prema važećim zakonima nije uvjet za promet nekretnina(građevine i/ili zemljišta na kojemu je građevina izgrađena).

Odredbe članka 268.a stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji znače da je prilikom prometa zgrade za koju u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba o aktu za uporabu u svrhu uknjižbe prava vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora potrebno dokazati da je zgrada zakonita, a što se prema Zakonu o prostornom uređenju dokazuje predočenjem građevinske dozvole, drugog akta na temelju kojega je zgrada izgrađena, akta za uporabu zgrade, odnosno pozivanjem na odredbu zakona kojom je zgrada izgrađena bez akta za građenje izjednačena s zgradom izgrađenom na temelju zakona. Ministarstvo vjeruje kako će ovo pojašnjenje osigurati ujednačenu provedbu predmetnih zakona na cijelom području Republike Hrvatske.